U sklopu festivala »Fabbrica Europa«, a u povodu 400 godina Galilejeva otkrića teleskopa, Branko Brezovac je ove godine u svibnju u Firenzi postavio operu »Okovani Galileo«. Kao i u većini Brezovčevih autorskih predstava, on se ne služi jednim tekstualnim predloškom (u ovom slučaju Brechtovim), već slučaj Galileja tumači uvodeći u izvedbu mit o Prometeju.
Veza je očita: svojom željom da ljudima podari vatru, Prometej je navukao mržnju Zeusa i bio okovan za stijenu.
Gotovo ironično, Brezovac počinje putovanje (i praizvedbu) svoje predstave o okovanom Galileju upravo u Firenzi, gdje je Galileo Galilei okončao svoj život u kućnom pritvoru. I u samoj predstavi Galilejeva kćerka Virginija moli oca da ne ide u Firencu jer tamo ne cijene znanstvenike. Ali veliki je naučenjak, izgleda ipak, imao plan: u Firenzi je završio svoje djelo »Discorsi e dimonstrazioni matematiche intorno a due nuove scienze attenenti alla meccanica«, a u finalu Brezovčeve predstave predaje ovaj rukopis svom učeniku, da ga iznese iz Italije...
Nakon praizvedbe u Firenci, predstava je gostovala na nekoliko festivala, a kao koprodukcija institucija – Laboratorio Nove iz Firence, Centro Iniziative Teatrali, Campi Bisenzio, HNK Ivana pl. Zajca, Eurokaz i MSU iz Zagreba – nastavlja svoj scenski život predstavama u Rijeci (17. i 18. studenoga), u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku. Za potrebe »Okovanog Galilea« izgrađena je pozornica koja pretpostavlja komornu izvedbu, pa je i gledalište svedeno na nešto više od stotinu mjesta.
U tekstu programske knjižice navodi se da je »Okovani Galileo« projekt koji se ponajprije bavi odnosom znanosti i umjetnosti. Dodali bismo: I pitanjem je li se nešto suštinski promijenilo tijekom dvije tisuće godina? Imaju li oni koji čovječanstvu mogu donijeti napredak istinsku šansu da to i učine? Danas, kada smo zasuti neobjašnjivom pojavom svakojakih boleština (ili se radi o uroti farmaceutske industrije?), gdje je istinska znanost ili moral znanstvenika četiri stotine godina nakon Galileja? I to je jedno od pitanja koje bismo mogli iščitati iz Brezovčeva autorskog kombiniranja mita i povijesti čovječanstva.
Autori i izvođači
U maniri svog scenskog rada, Brezovec se i ovom prilikom uvelike oslanja na glazbu. Njegov stalni suradnik, skladatelj Marjan Nećak, na odabrane dijelove Eshilove tragedije »Okovani Prometej« skladao je uzbudljivu glazbu, zbog koje u predstavi sudjeluju članovi zbora riječke Opere – Saša Matovina kao Prometej, Darko Matijašević, Dario Berchich, Ivanica Lovrić, Ivica Žunić, Nataša Ožura, Ljubov Košmerl, Marko Fortunato, Dragana Tomšić, Vanja Zelčić – pod dirigentskim vodstvom i uz klavirsku pratnju Igora Vlajnića.
Dramske segmente (po Brechtu) igra internacionalni ansambl glumaca – Silvano Panichi (kao Galilej) Lorenzo Berti, Sergio Aguirre, Manola Nifosi, Suzana Brezovec i Lovro Brezovec. Autorsku ekipu još čine scenograf Stjepan Filipec, koreografiju potpisuje Barbara Matijević, a kostime Petra Mina.
Izvor: novilist.hr/Svjetlana HRIBAR
RSS feed Comments
