Prema informacijama iz Ine, Bakrani i Kostrenjani ne trebaju strahovati od nove koksare u rafineriji u Urinju, a iz razloga što, kako naglašavaju u Ini, tehnologija obrade teških ostataka komornim koksiranjem koju Ina predlaže u sklopu rafinerije nije koksara kakvu su Bakrani imali izgrađenu 70-tih godina. Njihova namjera kako kažu nije graditi koksaru, već moderno postrojenje za obradu teških ostataka, te pri gradnji i radu ovog kompleksa namjeravaju poštivati propisane mjere zaštite i osigurati program praćenja zaštite okoliša.
Naime, u Ini ističu kako je cilj druge faze modernizacije povećanje proizvodnje visokovrijednih srednjih destilata, uz istovremenu eliminaciju proizvodnje teškog loživog ulja s visokim sadržajem sumpora. U tu svrhu odabrana je tehnologija komornog koksiranja (Delayed Coking) za konverziju teških ostataka u lakše proizvode koja se temelji na procesima termičkog krekinga.
U koking kompleksu će se kao sirovina koristiti teški ostaci iz prerade nafte koji će se direktno skladištiti u rafinerijskom spremniku, odnosno u zatvorenom sustavu. Ovim postrojenjem proizvodit će se više od 75 posto kvalitetnih bijelih proizvoda poput goriva i plinskih ulja za daljnju preradu također u zatvorenom sustavu.
Objašnjavajući koking u Ini ističu kako danas, ako ni zbog čega drugog, onda već zbog postojećeg iskustva ne bi čak ni razmišljali o nečemu sličnom bivšoj Koksari te napominju kako takvo nešto više nije niti moguće jer je i zakonodavni okvir, a i svijest gospodarskih subjekata i građana o nužnosti maksimalne zaštite okoliša znatno porasla.
Uglavnom, izgradnjom koking postrojenja omogućit će se povećanje proizvodnje tzv. bijelih proizvoda poput ukapljenog naftnog plina, benzina, dizela prema zahtijevanim europskim standardima. Osim toga, u Rafineriji nafte Rijeka prestat će se proizvoditi loživa ulja. Eliminacijom proizvodnje lož ulja isti će nestati kao energent u rafineriji, a zamijenit će ga obrađeni rafinerijski plin i prirodni plin što će značajno smanjiti emisije tvari koje mogu imati utjecaja na okoliš.
Direktorica Sektora korporativnih komunikacija Ine Žana Goić također ističe kako ovaj projekt dugoročno znači povećanje konkurentnosti rafinerije jer će proizvodnja još kvalitetnijih proizvoda za tržište uz poštovanje svih ekoloških zahtjeva za industrijska postrojenja to i omogućiti.
– Pri odabiru tehnologije u obzir su uzeti zahtjevi u skladu s preporukama za primjenu najboljih raspoloživih tehnika (BAT-Best Available Techniques) u zaštiti okoliša i kontroli onečišćenja i zakonodavstva Hrvatske, ističe Goić.
Što se tehnologije nadalje tiče, u Ini tumače kako je tehnologija koju oni predlažu uspješno implementirana već u cijelom nizu rafinerija koje se poput Inine u Urinju nalaze na moru, točnije u Kaliforniji, Španjolskoj i na Djevičanskim otocima.
Naime, prema informacijama iz Ine, s obzirom da tehnologija obrade teških ostatka pripada drugoj fazi modernizacije, ona ne može započeti prije no što se dovrši prva faza te se u međuvremenu radi na pripremama potrebne dokumentacije za nastavak modernizacije kako ne bi postojao prevelik odmak u radovima na modernizaciji.
– S obzirom da poštujemo svu zakonsku regulativu, u zaštiti okoliša i kontroli onečišćenja, izgradili bismo potpuno nove mjerne stanice za praćenje kakvoće zraka ili nadogradili postojeće, naglašava Goić i podsjeća kako je u tijeku javna rasprava u vezi Studije o utjecaju na okoliš, a koja je otvorena do 24. studenoga. Javni uvid može se obaviti u vijećnici Općine Kostrena i Grada Bakra te u Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije.
Inače, uvidom u spomenutu Studiju jasno su vidljivi podaci kako se na odabranoj lokaciji unutar Rafinerije planira urediti teren i osigurati sve potrebne energetske medije i pomoćne sustave. To se planira postići povezivanjem koking postrojenja na postojeće rafinerijske sustave. Također biti će potrebno izgraditi nove, odnosno proširiti postojeće kapacitete kako bi se osigurala električna energija, para, rashladna voda, komprimirani zrak, zasebni sigurnosni ispusni sustav, odvodnja, razdjelni sustav odvodnje i skladišni prostor za dušik, propan/propen i kisele vode stripera.
Također, treba naglasiti i kako je, uz postojeće kolosjeke na istočnom dijelu ranžirnih kolosijeka na Šoićima, u planu izgradnja dodatnih kolosijeka dužine oko 300 metara na kojima se može formirati maršrutna kompozicija vagona za otpremu koksa. Što se tiče priveza za brodove za otpremu naftnog koksa, on je planiran na za sada neizgrađenom dijelu obale Bakarskog zaljeva približno 450 m jugoistočno od postojećeg veza 1 u petrolejskoj luci Bakar. Planirana pozicija priveza biti će približno udaljena oko 700 m od budućeg postrojenja za proizvodnju naftnog koksa i u neposrednoj blizini interne prometnice. Taj bi privez mogao prihvatiti brodove za prijevoz rasutih tereta nosivosti do 40 tisuća tona, dužine 195 metara i gaza od 11,5 metara.
Modernizacija za čistiji zrak
Komentirajući podatak koji je potvrđen mjerenjima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ, a koji dokazuje da je na području rafinerije u Urinju sadašnja kakvoća zraka treće kategorije, što ujedno stopira bilo kakav novi zahvat na tom području, u Ini ističu kako će se završetkom prve faze modernizacije Rafinerije nafte Rijeka, kvaliteta zraka znatno poboljšati.
Izvor: novilist.hr/Kristina DANILOVIĆ PRIJIĆ
RSS feed Comments
