Velike količine oborina koje se prečesto javljaju u posljednjih petnaestak dana, a koje su počele još 22. prosinca, ostavile su traga na velikom broju riječkih krovova. To nam potvrđuje nekolicina upravitelja stambenih zgrada, gdje samo u Rumatu u posljednja dva tjedna broje preko 150 prijava stanara, a primjerice u Ri 19 ih je bilo oko 30. Povećan broj prijava u vezi s oštećenjima od kiše bilježi i STM 3. maj. – Uglavnom se prijavljuju krovovi koji prokišnjavaju, a vlaženje u stanove dopire u manjem dijelu i zbog dotrajalih žlijebova i limarije. Također, često je i začepljenje žlijebova u kojem se nagomilalo lišće, pa se zbog toga prelijevaju na zidove. Ipak, najviše je problema nastalo na krovovima, pogotovo onim starim i dotrajalima, a prodori se uglavnom nalaze na spojevima s ventilacijskim otvorima, dimnjacima ili krovnim prozorima, navodi ravnateljica Rumata Karmen Vukorepa. U RI 19 dodaju kako je poneka oštećenja uzrokovao i snijeg, naročito na krovovima čija kupa kanalica nije »uhvaćena« ljepenkom, pa je snijeg prilikom otapanja dospio do dasaka i greda i dalje procurio po stropovima potkrovnih stanova. Osim toga, bilježi se i povećan broj prijava poplavljenih drvarnica i problema s šahtama i kanalizacijske odvodnje, čija se razina zbog velike količine oborina podizala i u neke zgrade donijela probleme u podrumskim i prizemnim prostorijama. U Rumatu napominju kako se u većini slučajeva dosad uspjelo samo evidentirati takve prijave, dok je sam izlazak na teren, fotografiranje i izrada zapisnika još uvijek onemogućen lošim vremenskim prilikama.
– Dosad smo uglavnom popisali štetu vidljivu u samim stanovima u kojima je došlo do prokišnjavanja, no na krov se dok je ovako sklisko još ne može, a pored toga na starim krovovima postoji opasnost da se hodanjem po mokrom pokrovu dodatno napravi još veća šteta, jer su neki materijali kada su natopljeni vodom još više podložni pucanju, pojašnjava Vukorepa.
Sličnu izjavu čuli smo i od djelatnika tvrtke Ri 19, koji također čekaju barem nekoliko suhih dana kako bi se sigurno moglo krenuti na oštećene krovove i koji napominju kako se zbog istih razloga ni sanaciju ne može još tako skoro očekivati. To naročito vrijedi za ravne krovove, gdje se podloga pri sanaciji mora variti, pa je neophodno suho vrijeme. Tek kada meteorološki uvjeti to dozvole, oštećenja bi se trebala početi sanirati ili bi se barem trebala moći napraviti priprema za takvo nešto.
– Oštećenja s krovova ćemo ovisno od slučaja do slučaja prijavljivati na osiguranje, no tamo gdje je problem dotrajalost žlijebova, limarije i sličnog, popravci bi se trebali sanirati iz pričuve ili kroz kreditna sredstva, ukoliko se radi o većim zahvatima koji su potrebni, a kojih zadnje vrijeme imamo dosta, naročito na starim krovovima, dodala je Vukorepa.
Izvor: novilist.hr/Iva VLAŠIMSKY
Set as favorite
Bookmark
Email This
Hits: 81
Komentari (0)

Napišite komentar
















